Biti građanski aktivista znači biti društveno odgovorna osoba . Građanski aktivizam se ne ispoljava samo u djelovanju protiv politika koje su zastupljene i koje ne djeluju prema demokratskim načelima društva, već i u svakom drugom segmentu društvenog života. Šta to zapravo podrazumjeva?
Objasnićemo to kroz nekoliko jednostavnih primjera kako bi svako mogao shvatiti šta to znači, ali i pronaći sebe u onom segmentu u kojem bi on mogao i želio da ima svoju ulogu.
Primjer 1
Imate psa i uopšteno veliki ste ljubitelj životinja, ali u vašem gradu ili uopšte u vašem okruženju uviđate brojne prepreke , zabrane ili uopšte nepoštovanje prava životinja i njihovih vlasnika. Želite da se to mjenja, da imate više slobode u kretanju sa svojim ljubimcem, da životinje budu zaštićene i da im bude obezbjeđena adekvatna zaštita od nasilnika i ljudi koji ne gaje ista osjećanja prema životinjama. Pronaći ćete istomišljenike, ljude koji razmišljaju poput vas i imaju iste probleme, razmjeniti mišljenja i zaključiti koje zakone, odluke i uredbe treba promijeniti kako bi se ta situacija promijenila na bolje. Kako bi vaše odluke bile zakonski izvodljive, kontaktiraćete nekog pravnika , sa kojim ćete se posavjetovati da li vaše odluke treba da budu iznesene u vidu prijedloga nekih novih zakona ili izmjena putem adneksa već postojećih zakona. Kada dobijete adekvatna pravna uputstva, započinje vaša borba kao aktiviste za realizaciju tih prijedloga. Da bi ste zadobili podršku većeg broja građana koji možda i nemaju ljubimce poput vas, neohodno je da kroz razne aktivnosti, dostupne medije i otvorene debate putem javnih tribina ili predavanja, upoznate ostale građane sa postojećom problematikom, kako bi i sami uvidjeli da vaši prijedlozi predstavljaju trajno riješenje postojećih problema i da požele da vas podrže u tim vašim nastojanjima da se ti problemi riješe. Da bi ste bilo koga uopšte uveli u postojeću problematiku morate prije svega i sami biti potpuno sigurni u sebe , u ono što želite i potpuno iskreno pristupati ljudima, tako da ih uvedete u ulogu čovjeka sa ljubimcem koji se susreće svakodnevno sa postojećim problemima. Te pripreme za finalnu “borbu” ponekad može potrajati duže vremena, ali nikada ne treba brzati i skraćivati vrijeme u pretjeranoj želji da svoje ideje što prije realizujete, jer svaka takva aktivnost je unaprijed osuđena na propast. Strpljenje je presudno za konačnu realizaciju vaših planova i ideja. Kada budete sigurni da ste sa svojim aktivnostima uspjeli doći do većeg broja građana , možete pristupiti aktivnostima kao što su pravljenje peticije i traženje podrške od raznih udruženja građana ili čak političkih subjekata. Pored toga što je jako bitno da uvedete veći broj građana u problematiku, jako je važno da okupite i dovoljan broj aktivista koji će sa vama skupa širiti ideju i izvoditi aktivnosti. Dalji postupci su praktično isti za svaku građansku borbu. Prikupljanje potpisa i predavanje peticije sa vašim pravno upakovanim zahtjevima prema nadležnim institucijama.
U svakom demokratskom društvu tu bi se vaša borba praktično završila sa sretnim završetkom. Ali ukoliko živite u jednom nedemokratskom društvu gdje se ne poštuje riječ građana, ta borba se vrlo često nastavlja iz razloga što se vaši zahtjevi stavljaju ad acta , odlažu za razmatranje ili vam se vraćaju kao nepotpuna dokumentacija. Tu je bitno da ne stanete, nego da nastavite sa svojim aktivnostima kojima ćete neprestano priču držati u žiži interesovanja javnosti, kojima ćete ukazivati da institucije ignorišu zahtjeve velikog broja građana i uvijek biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Na bilo kakvom društvenom događaju, biti prisutan i ljude iz institucija podsjećati na njihove dužnosti i obaveze prema građanima koji su iznijeli svoje zahtjeve. U svojim djelovanjima morate koristiti legitimna sredstva koja su vam Ustavom zagarantovana, te s toga morate biti upoznati sa svim zakonima koji su aktuelni i koji se tiču vašeg djelovanja kao aktiviste, kao i sa samim Ustavom. U nedemokratskim društvima veoma lako mogu vam uskraćivati vaša legitimna građanska prava, ali vi ih morate biti svjesni i upoznati sa njima, kako bi ste sam Ustav i zakone koristili u prilog vašeg zalaganja.
Primjer 2.
Svjesni ste pretjeranog zagađenja vaše okoline od strane nekog privatnog postrojenja ili državne firme i da to direktno utiče na vaše zdravlje i zdravlje ljudi iz vaše okoline.Postupak i u ovom slučaju treba da bude identičan kao i u Primjeru broj 1, samo što su vaši ciljevi drugačiji, kao i riješenja koja treba da ponudite institucijama kojima upućujete zahtjeve.
Primjer 3.
Kroz lično iskustvo ste se uvjerili u nefunkcionalnost zdravstvenog sistema u vašoj zemlji i tačno moćete da locirate problem koji je doveo do nezadovoljstva kod vas , ali i drugih građana. Princip pokretanja inicijative za promjenu i rješavanje tog problema je isti kao i u Primjeru 1, s tim što u svakoj od vaših inicijativa potrebno je da se konsulujete i sa ljudima koji su iz same struke, kako bi ste zajedno pronašli adekvatno rješenje, koje će te na kraju uputiti prema institucijama kao svoj zahtjev.
Kroz ova tri jednostvana primjera smo vam željeli pokazati da vaše djelovanje kao građanskog aktiviste ne podrazumjeva isključivo djelovanje prema nekom političkom subjektu, kako se to obično kod nas podrazumjeva, nego da je građanski aktivizam nešto što je neophodno u svakom segmentu društva. Svojim učešćem i djelovanjem kao aktivista vi nastojite da promjenite sve ono što smatrate da u vašem društvu i sistemu u kojem živite , nije prilagođeno i okrenuto prema samim građanima. Cilj našeg portala jeste da građanski aktivizam približimo svakom građaninu i da prihvati to kao svoju građansku dužnost i obavezu prema budućim generacijama. Društvo i državu treba da gradite vi, kao građani, a ne da budete tek puki posmatrači i poslušnici direktva koje se kose sa vašim potrebama i moralnim načelima.
Izreke poznatih i istorijskih ličnosti o državi :
“U državi u kojoj veći deo građana dangubi ne mogu se rađati značajna dela.”
Niccollo Machiavelli
“Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi.”
Kornelije Tacit
“Sloboda misli može postojati jedino onda kada država veruje da je sigurna.”
Bertrand Rasel
